Uzgoj usjeva zelene gnojidbe ekološki je prihvatljiv način poboljšanja plodnosti tla bez upotrebe mineralnih gnojiva. Ova se tehnologija koristi i u poljoprivredi i u privatnom gospodarstvu te u svim slučajevima daje dobre rezultate. Pogledajmo prednosti i nedostatke heljde kao kulture zelene gnojidbe, kako je pravilno sijati, uzgajati, kada kositi zelenu gnojidbu i kako to učiniti.
Prednosti i nedostaci
Heljda brzo raste i brzo proizvodi zelenu masu. Biljku je potrebno zakopati kako bi koristila sljedećim usjevima i tlu. Korijenje ostaje u tlu i rahli ga, čak i u teškom tlu, podižući hranjive tvari u gornje slojeve, sprječavajući ispiranje i eroziju. Hranjive tvari ostaju u zelenoj masi koja trune u tlu, čineći minerale dostupnima biljkama.
Heljda djeluje kao prirodno zeleno gnojivo, pristupačno i učinkovito.
Ljeti zelenilo štiti biljke od pregrijavanja, sprječava isušivanje i pucanje tla te poboljšava njegovo zdravlje. Poboljšava se struktura tla te izmjena zraka i vode. Suzbija se aktivnost štetnika i patogena, a ostaci korijena osiguravaju hranu za crve i korisne mikroorganizme. Heljda, kada se gusto posadi, inhibira rast korova. Jedini joj je nedostatak skupo sjeme, pa korištenje zelenog gnojiva na velikim površinama može biti prilično skupo.
Kulture prethodnika
Heljda se može sijati kao zeleno gnojivo nakon ozimih usjeva, usjeva u redovima i mahunarki. Sama biljka je pogodna za sve kulture. Ne preporučuje se sijati je pod kulture koje vole kiselost poput rabarbare, kiselice i špinata, jer smanjuje kiselost tla. Heljda dodaje fosfor i kalij tlu i može se saditi prije žitarica, povrća, korjenastih kultura, krumpira, bobičastog voća i voćarskih kultura. Zeleno gnojivo smanjuje rizik od truljenja korijena.
Pogledajte Također
Kako pravilno posaditi
Heljda, za razliku od žitarica i kupusnjača, nije biljka otporna na hladnoću, pa je ne treba sijati prerano u proljeće prije nego što se tlo zagrije i vrijeme stabilizira. U prosjeku se može sijati početkom do sredine svibnja. Sjeme brzo klija i razvija se, pa kasna sjetva to nadoknađuje. U jesen sijte prema vremenskim uvjetima, nakon berbe, kako bi se lišće moglo pokositi i ugraditi u tlo barem dva tjedna prije početka hladnog vremena. To vrijeme je potrebno da se biljke počnu raspadati.
Shema sjetve: redovi s razmakom od 10-15 cm. Moguća je i rasuta sjetva. Dubina sjetve je općenito 4-5 cm; nešto dublja sjetva moguća je u laganim tlima. Redovi se mogu napraviti motikom s ravnom gredi, a zatim se nakon sjetve povaljati grabljama.
Rast
Ključ uzgoja heljde kao zelene gnojidbe je odgovarajuća vlažnost. Ako pada kiša, nije potrebno dodatno zalijevanje. Tijekom sušnih razdoblja, zalijevanje područja jednom tjedno bit će potrebno. Tlo treba biti umjereno vlažno, ali ne mokro. Gnojenje ili obrađivanje biljaka nije potrebno; hranjivih tvari u tlu je dovoljno. Da biste to postigli, pripremite područje prije sjetve sjemena: prekopajte ga, dodajte gnoj i pepeo ili mineralno gnojivo te ga poravnajte.
Vrijeme košnje i kako to učiniti
Heljda se kosi tijekom ranog razdoblja cvatnje. U to vrijeme njezin rast se usporava, ali ostaje mlada i fleksibilna. Kako kositi: korijenje odrežite rezačem s ravnim dnom na dubinu od 5-10 cm, a zatim masu pomiješajte s tlom do dubine od 15 cm. To će postati kompost. Neke biljke mogu se ostaviti na površini kako bi zadržale vlagu.
Pogledajte Također
Usjevi se mogu saditi nakon heljde 2-3 tjedna nakon košnje. Tlo će biti pripremljeno, lišće će se djelomično razgraditi, a ostatak će se kasnije obraditi.
Ako se heljda bere u jesen, masu treba ugraditi u tlo, a područje zaliti EM otopinom kako bi se potaknula razgradnja ostataka. Uz pomoć mikroorganizama, biljni ostaci će se do proljeća pretvoriti u visokokvalitetni humus.
Uzgoj heljde kao zelenog gnojiva pomaže u poboljšanju plodnosti tla, obogaćujući ga hranjivim tvarima i mineralima u obliku koji biljke lako apsorbiraju. Zeleno gnojivo nije manje hranjivo od gnojiva, ali je puno korisnije. Ne šteti tlu niti dodaje nitrate plodovima.
Heljda se može sijati pod sve kulture osim kiselice, koja pripada istoj porodici, kako bi se spriječilo prenošenje uobičajenih bolesti. Biljka je jednostavna za njegu, brzo raste i ne zahtijeva gnojivo tijekom rasta. Može se kositi standardnim alatom za ravnu košnju, koji je lako dostupan na svakom poljoprivrednom gospodarstvu.