- Nutritivna vrijednost povrća
- Ugljikohidrati
- Vlakno
- Proteini krumpira
- Vitamini i minerali
- Ostali biljni spojevi
- Zdravstvene prednosti krumpira
- Zdravlje srca
- Kontrola težine
- Je li krumpir štetan?
- Alergija
- Akrilamidi
- Glikoalkaloidi
- Pomfrit i čips od krumpira
- Koje su prednosti svježe iscijeđenog soka od krumpira?
- Liječenje krumpirom
- Smiju li djeca jesti krumpir?
- Kontraindikacije za upotrebu
- Značajke odabira i uzgoja
Brojne rasprave bjesne su o koristima i štetnostima krumpira od njegovog uvođenja u prehranu. Da bismo pronašli istinu, potrebno je proučiti hranjive tvari u ovom povrću i razumjeti njegove učinke na tijelo. Također je važno razumjeti preporučeni oblik i način kuhanja krumpira.
Nutritivna vrijednost povrća
Zahvaljujući svojoj visokoj nutritivnoj vrijednosti, krumpir pruža dugotrajan osjećaj sitosti. Pogledajmo hranjive tvari koje se nalaze u 100 grama ovog povrća:
- 4,4 grama proteina;
- 0,3 grama masti;
- 0,35 grama ugljikohidrata;
- 5 grama dijetalnih vlakana (celuloze).
Osim toga, krumpir je bogat askorbinskom kiselinom, kalijem, kalcijem, magnezijem i željezom.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati u krumpiru važan su izvor energije. Oni također imaju i druge korisne funkcije:
- poboljšati funkciju mozga;
- osigurati pravilnu peristaltiku crijeva;
- poticati uklanjanje otrovnih tvari;
- riješiti se tijela lošeg kolesterola;
- normalizirati crijevnu mikrofloru.
Ovisno o načinu kuhanja, krumpir sadrži brzo ili sporo probavljive ugljikohidrate. Pečeni krumpir sadrži brzo probavljive ugljikohidrate, dok obični pire krumpir sadrži sporo probavljive ugljikohidrate.

Vlakno
Sirovi krumpir sadrži biljna vlakna. Ova komponenta blagotvorno djeluje na probavni sustav i crijevnu funkciju, a također jača imunitet i regulira razinu kolesterola.
Dijetalna vlakna se sporo probavljaju, što pomaže u održavanju osjećaja sitosti dulje vrijeme. Ovo svojstvo krumpira pomaže u kontroli tjelesne težine.
Proteini krumpira
Krumpirov protein bogat je esencijalnim aminokiselinama koje se ne sintetiziraju u ljudskom tijelu, već se moraju dobiti iz hrane. To uključuje:
- lizin, koji je neophodan za pravilno stvaranje kostiju i održavanje metabolizma dušika;
- valin, koji normalizira proces metabolizma mišića i obnavlja oštećeno tkivo;
- leucin, koji aktivira endokrini sustav i oslobađanje hormona rasta, a također smanjuje razinu šećera u krvi;
- treonin, neophodan za pravilan fizički razvoj;
- triptofan, koji regulira funkcije krvožilnog sustava, središnjeg živčanog i imunološkog sustava, a također potiče sintezu nikotinske kiseline;
- fenilalanin, koji je uključen u sintezu glukoze i hormona štitnjače, utječući na raspoloženje;
- Metionin, koji stimulira proces rasta, regulira funkciju štitnjače i sudjeluje u sintezi hemoglobina.

Vitamini i minerali
Krumpir sadrži sve vitamine potrebne tijelu:
- C (askorbinska kiselina);
- A (retinol);
- E (tokoferol);
- U1 (tiamin);
- U2 (riboflavin);
- U3 (nikotinska kiselina);
- U5 (pantotenska kiselina);
- U6 (piridoksin);
- U9 (folna kiselina).
Ovo povrće je također bogato mineralima. Među njima:
- kalij;
- fosfor;
- klor;
- sumpor;
- magnezij;
- kalcij;
- natrij;
- mangan;
- cinkov;
- bakar;
- željezo;
- bor;
- molibden.

Ostali biljni spojevi
Krumpir sadrži vrijedni flavonoid kvercetin. Ova tvar ima snažna antioksidativna svojstva, a također blagotvorno djeluje na vaskularnu i arterijsku propusnost. Zajedno s askorbinskom kiselinom, kvercetin sudjeluje u redoks procesima, usporava proces starenja te smanjuje upalu i oticanje.
Klorogenska kiselina je glavni polifenolni antioksidans koji se nalazi u ovom povrću.
Zdravstvene prednosti krumpira
Mudro jedenje krumpira koristi ljudskom tijelu i pomaže u poboljšanju zdravlja. Tvari sadržane u ovom povrću jačaju kosti i štite od osteoporoze, normaliziraju krvni tlak i gastrointestinalnu funkciju, jačaju kardiovaskularni sustav te se učinkovito bore protiv upala i sprječavaju razvoj raka.

Zdravlje srca
Pravilno kuhan krumpir vrlo je koristan za održavanje zdravlja srca. Pečeni krumpir s korom, nezačinjen, najbolji je za tu svrhu. Pozitivan utjecaj povrća na zdravlje srca posljedica je sadržaja hranjivih tvari poput vitamina B skupine.2 Prisutni su i vitamin C, kalij i biljna vlakna. Snižavanjem krvnog tlaka, ove komponente smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Prema studiji provedenoj na Sveučilištu Scranton u Sjedinjenim Državama, ljudi koji su dnevno jeli 6-8 malih komadića povrća imali su smanjenje sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka za 3,5% odnosno 4,5%.

Kontrola težine
Krumpir je također koristan jer daje osjećaj sitosti. Pruža dugotrajan osjećaj sitosti nakon konzumacije, što ga čini idealnim za regulaciju tjelesne težine. Nadalje, zahvaljujući visokom sadržaju proteina, ovo povrće potiče rast mišića.
Je li krumpir štetan?
U većini slučajeva, krumpir je zdrav i potpuno siguran. Međutim, važno je biti svjestan određenih tvari koje sadrži, a koje predstavljaju ozbiljne rizike.
Alergija
Neki ljudi mogu osjetiti alergijske reakcije na patatin, jedan od glavnih proteina koji se nalaze u krumpiru. To je rijetko, ali može uzrokovati određenu nelagodu.

Alergijske reakcije na tvari u krumpiru mogu biti povezane s hranom (mučnina i povraćanje, bol u želucu), dermatološke (osip, dermatitis) i respiratorne (kratkoća daha, upala sluznice, začepljenost nosa, alergijski kašalj).
Akrilamidi
Akrilamidi su tvari koje se stvaraju u hrani koja sadrži ugljikohidrate, uključujući krumpir, kada se obrađuju na visokim temperaturama. Ovi opasni toksini mogu uzrokovati polineuropatiju s plavičastom promjenom boje ekstremiteta i kontaktnim dermatitisom, kao i povećati rizik od raka.
Glikoalkaloidi
Toksični fitonutrijenti koji se nazivaju glikoalkaloidi nalaze se u svim biljkama iz porodice velebilja. Krumpir sadrži dvije takve tvari - chaconine i solonin. Oni štite povrće od insekata štetnika.

Konzumiranje ovih tvari u velikim količinama dovodi do ozbiljnih poremećaja:
- neurološki poremećaji;
- povećana frekvencija disanja;
- ubrzanje otkucaja srca;
- oštar pad krvnog tlaka;
- vrućica.
Glavni znakovi visokih razina glikoalkaloida su gorak okus krumpira i osjećaj peckanja u ustima nakon konzumacije. To može biti posljedica nepravilnog skladištenja povrća.
Pomfrit i čips od krumpira
Čips i prženi krumpir vrlo su popularna i omiljena hrana. Međutim, oni su također na vrhu popisa nezdravih namirnica.

To je zbog sljedećih čimbenika:
- visok sadržaj kalorija zbog velike količine ugljikohidrata i masti;
- sadrže opasne trans masti koje slabe imunološki sustav, remete metaboličke procese, uzrokuju genetske promjene i doprinose razvoju ozbiljnih kroničnih bolesti;
- obilje soli i začina koji se koriste u procesu kuhanja;
- povećanje sadržaja karcinogena u ulju zbog njegovog ponovljenog zagrijavanja;
- sadržaj aldehida u pregrijanom ulju - tvari koja izaziva razvoj Alzheimerove bolesti.
Budući da su previše prženi, preslani i masni proizvodi, čips i pomfrit uzrokuju razvoj gastritisa, kao i čira na želucu.
Koje su prednosti svježe iscijeđenog soka od krumpira?
Svježe iscijeđeni sok od krumpira sadrži vitamine, mikroelemente i minerale, kao i druge tvari potrebne za poboljšanje zdravlja tijela.

Ima mnogo korisnih svojstava:
- normalizacija crijevne funkcije;
- snižavanje razine glukoze u krvi kod dijabetesa;
- uklanjanje kronične žgaravice;
- normalizacija krvnog tlaka;
- opuštanje živčanog sustava;
- uklanjanje toksina i otpada;
- zacjeljivanje rana, iritacija, akni i čireva;
- uklanjanje natečenosti i tamnih krugova oko očiju;
- omekšavanje kože lica i ruku.
Za jednu čašu soka trebat će vam dva srednja krumpira. Isperite ih pod mlazom vode četkom i zgnječite bez guljenja. Zatim ih procijedite kroz sito ili gazu i ostavite da odstoje 2-3 minute kako biste uklonili višak škroba.

Liječenje krumpirom
Krumpir je ukusna i hranjiva namirnica, kao i pristupačan lijek koji može pomoći u borbi protiv mnogih tegoba. Za liječenje kašlja skuhajte nekoliko krumpira u kori ili ih, nakon što ih zamotate u foliju, pecite u pećnici. Kad su krumpiri gotovi, zgnječite ih dok ne postanu glatki, nanesite na područje prsa, prekrijte plastičnom folijom i zamotajte toplim šalom.
Za drugu metodu potrebne su kore 3-4 vrste povrća. Kuhajte ih u posudi s poklopcem 20 minuta, a zatim udišite ljekovitu paru 15 minuta. Ovaj jednostavan postupak preporučuje se tri puta dnevno tijekom 2-3 dana. Kod želučanih tegoba, uključujući kolitis, gastritis i čir, pijte svježi sok od ovog povrća dva tjedna. Za učvršćivanje rezultata, ponovite kuru nakon kratke pauze.

Za liječenje upale gušterače može se koristiti ne samo sok već i juha u kojoj se kuhao krumpir. Uz svaki obrok popijte 100 ml juhe. Kod proširenih vena preporučuju se obloge natopljene u jednakim dijelovima soka od krumpira i kupusa za zahvaćena područja.
Smiju li djeca jesti krumpir?
Pire krumpir može se uvesti u dječju prehranu od 7-8 mjeseci starosti, nakon što se beba već navikla na tikvice, bundevu i cvjetaču.
Potrebno je pripremiti pire od ovog povrća neposredno prije hranjenja, slijedeći preporuke:
- krumpir je potrebno namakati u vodi pola sata kako bi se uklonili nitrati;
- Dječji pire treba razrijediti toplim mlijekom ili povrtnim temeljcem.
Kontraindikacije za upotrebu
Krumpir u bilo kojem obliku ne preporučuje se osobama s dijabetesom ili pretilošću. Za one s niskom želučanom kiselošću, ovo povrće, a posebno njegov sok, može izazvati fermentaciju.

Značajke odabira i uzgoja
Za uzgoj krumpira bitno je odabrati visokokvalitetni sjemenski materijal. Gomolji ne smiju biti veći od kokošjeg jajeta, ujednačeni i neoštećeni. Treba ih temeljito osušiti i čuvati u zasebnoj posudi do proljeća.
Otprilike mjesec dana prije sadnje, gomolje povrća treba namočiti u otopini mikronutrijenata 20-30 minuta. To će osigurati da dobro rastu čak i u siromašnim tlima.
Za klijanje, krumpir stavite u drvene ili plastične posude. Dno obložite plastičnom folijom, a zatim dodajte slojeve od 2-3 centimetra borove strugotine, piljevine i treseta. Navlažite posude otopinom napravljenom od kompleksnog gnojiva, drvenog pepela, kalijevog permanganata, bakrenog sulfata, Kornevina i Bioglobina. To će potaknuti rast.
Gomolje krumpira treba posaditi odmah nakon što korijenje dosegne 1-2 centimetra duljine. Za to se kopaju rupe dubine 8-12 centimetara. Optimalna udaljenost između redova je 50-70 centimetara.











