Opis sorte krastavca Tri tankista i uzgoj hibrida

Krastavci Tri Tankista odlikuju se visokom produktivnošću, ujednačenim, masivnim prinosom i dugim razdobljem plodonošenja. Ovaj partenokarpični hibrid kornišona pogodan je za uzgoj i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Kulinarski krastavci koriste se za kiseljenje i konzerviranje; također su uključeni u dijetalnu prehranu.

Prednosti hibrida

Sorta krastavca Tri Tankista f1 je hibrid prve generacije i uvrštena je u Državni registar uzgojnih postignuća. Ova sorta je pogodna za uzgoj na otvorenom tlu i u proljetnim tunelima. Krastavci Tri Tankista uzgajaju se u kućnim vrtovima i na malim farmama.

Ovaj partenokarpni (samooprašujući) krastavac sposoban je proizvoditi plodove bez sjemenki. To je ranozrijevajuća sorta s vegetacijskom sezonom od 40-43 dana i vrlo je produktivna.

Biljka je jednogodišnja, neodređenog rasta, snažna, s umjerenim brojem grana. Listovi su srednje veličine, zeleni, blago naborani i blago valoviti na rubovima.

Opis hibrida ukazuje na to da proizvodi pretežno ženske cvjetne stabljike. Svaki čvor daje 2-3 ploda, a bočni izbojci daju do 4 kornišona.

Krastavci su cilindrični i vretenasti, s blago sjajnom korom, velikim izbočinama i bijelim bodljama. Plod ima blago rebrastu površinu, zelenu boju s kratkim prugama i bijelu dlaku.

Zreli kornišoni dosežu 6-8 cm duljine i 3,1-3,4 cm u promjeru. Svaki krastavac teži 90-110 g. Tržišni prinos hibrida je 10-13 kg po 1 m².

Recenzije uzgajivača povrća ukazuju na izvrstan okus i svestranu kulinarsku upotrebu. Krastavci se koriste svježi, u salatama, kiseljenju i konzerviranju.

Ukiseljeni krastavci smatraju se delikatesom i imaju izniman okus. Ovi krastavci sadrže koncentriranu količinu minerala. Kiseli krastavci ključna su komponenta prehrane bogate krastavcima.

Hibrid je otporan na virus mozaika krastavca, trulež korijena, pepelnicu i pjegavost masline.

Zrele krastavce treba pravovremeno ukloniti s biljke kako bi se potaknuo razvoj drugih jajnika.

Tehnike uzgoja za sortu

Krastavci se sade u svibnju, jer su vrlo osjetljivi na mraz. Biljka se uzgaja iz sadnica ili izravno iz zemlje na stalnom mjestu.

Kod metode sadnje, sjeme se sadi u posude napunjene supstratom za uzgoj. Kada sadnice imaju tri prava lista, presađuju se u tlo. Sadnice se sade na određenoj udaljenosti jedna od druge.

Krastavci su vrlo osjetljivi na presađivanje, pa se za uzgoj sadnica preporučuju tresetne posude. Prilikom presađivanja na stalno mjesto, sadnice nije potrebno vaditi iz posuda.

Mladim sadnicama potrebna je svjetlost, optimalna temperatura i vlažnost. Lonac se razgrađuje u tlu, pretvarajući se u dodatni izvor organskih hranjivih tvari. Ovaj proces ne oštećuje korijenski sustav.

Biljku treba posaditi na dobro osvijetljeno mjesto. Prilikom uzgoja u staklenicima posadite 2-5 biljaka po kvadratnom metru; na otvorenom tlu posadite 3-4 biljke po kvadratnom metru. Kako biste osigurali jaku biljku, uklonite izdanak u razini trećeg lista.

Izravna sjetva pojednostavljuje proces uzgoja hibrida. Jedini nedostatak ove metode je što plodovi počinju dozrijevati 10-14 dana kasnije.

Prilikom sadnje, u rupe dodajte humus i drveni pepeo. Nakon sjetve, područje prekrijte plastičnom folijom kako biste stvorili efekt staklenika. Folija se uklanja nakon što sadnice niknu.

Briga za usjev uključuje pravovremeno zalijevanje toplom vodom. Održava se 2-3 puta tjedno u večernjim satima. Za ravnomjernu raspodjelu vlage preporučuje se korištenje metode kapanja po kap.

Kornišoni cijene uravnoteženu dozu organskog gnojiva. Kako biste osigurali normalno plodonošenje, dodajte kalij.

Višak organske tvari može negativno utjecati na zdravlje usjeva. Kompleksna gnojiva koja sadrže dušik prikladna su kao dodatna prehrana.

Kako bi se osigurao normalan razvoj usjeva i spriječile gljivične bolesti, preporučuje se rahljenje tla i okopavanje. Ova tehnika regulira ravnotežu zraka i vlage te osigurava pristup kisika korijenju.

Preporučuje se vezanje krastavaca za rešetku. To osigurava pravilan rast i opskrbu kisikom nadzemnog dijela biljke.